Program


Rijeka za gospodarstvenike i poduzetnike

Svake godine za 25% povećavati proračunski iznos namijenjen poticanju poduzetnika u okviru programa Općih mjera za poticanje razvoja poduzetništva, sve s ciljem jačanja konkurentnosti riječkih poduzetnika, razvoja poduzetničke infrastrukture i promicanja poduzetničke kulture te financiranja poduzetništva i razvoja novih oblika obrazovanja i informiranja u poduzetništvu.

Provesti daljnje smanjenje komunalnog doprinosa pri izgradnji novih proizvodnih i smještajnih kapaciteta.

Razviti dodatne mjere za subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite.

Razviti mentorski sustav za nove poduzetnike i obrtnike, pri kojem će se mentori birati iz redova uspješnih riječkih poduzetnika i obrtnika.

Uvesti sustav poticaja za razvoj kvalitete i povećanje broja smještajnih kapaciteta privatnih iznajmljivača u Rijeci.

Povećati konkurentnost riječkog gospodarstva putem aktivnosti Savjeta za konkurentnost u provedbi zajedničkih aktivnosti i ciljeva Savjeta te pomoći poduzetnicima u pripremi projekata za financiranje iz EU-fondova.

Otvoriti tehnološko-edukacijski poduzetnički inkubator "Proizvodni park Torpedo" namijenjen razvoju i poboljšanju kvalitete poduzetničke poslovne infrastrukture. Sredstvima iz EU fondova zaokružiti tehnološku cjelinu suvremenih 3D i CMC tehnologija obrade metala i ostalih novih materijala koja će biti na raspolaganju poduzetnicima, ali služiti i za edukaciju mladih.

Daljnjim razvojem potencijala i stvaranjem klastera kvalitete ojačati gospodarstvo te malo i srednje poduzetništvo:

  • interdisciplinarnim pristupom, kroz suradnju s gospodarskim subjektima, akademskom zajednicom i međunarodnim partnerima, jačati ulogu grada u razvoju gospodarstva,

  • utjecati na gospodarski rast i razvoj uspostavom daljnje suradnje između Sveučilišta i malog i srednjeg poduzetništva,

  • poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz restrukturiranu brodogradnju, zdravstvenu industriju i turizam te povlačenje sredstava iz Europske unije,

  • staviti u funkciju gradsku poduzetničku zonu Bodulovo,

  • pružiti potrebnu podršku malim i srednjim tvrtkama pri povlačenju sredstava iz Europske unije te ulagati u razvoj konkurentnosti proizvoda lokalnih proizvođača,

  • poticati suradnju Sveučilišta i Veleučilišta s njihovim partnerima kako bi se ciljano ulagalo u inovacijske procese usmjerene prema gospodarskom rastu i razvoju grada.

Razvijati kreativne industrije, između ostalog i kroz projekt Europske prijestolnice kulture, kao što su arhitektura, dizajn, razvoj novih medija i drugo, sa značajnim utjecajem na daljnji razvoj lokalnoga gospodarstva i zapošljavanja.

Privlačiti investitore zainteresirane za ulaganja u start up tvrtke.

Nastaviti s projektom prenamjene područja Mlaka i revitalizirati bivšu rafineriju na Mlaki kao znanstveno-tehnološki park i novu poslovno-poduzetničku zonu.

Realizirati 6 istraživačko-razvojnih projekata Centra kompetencija za pametne gradove, vrijednih 120 milijuna kuna, u sklopu kojih je predviđen razvoj više proizvoda:

  • rješenja za unaprjeđenje energetskih sustava i sustava za praćenje okoliša u pametnim gradovima (SmartCity.Energy&Environment),

  • nove tehnologije za izradu 4D inteligentne infrastrukture u pametnim gradovima (SmartCity.4D Intelligent Infrastructure),

  • inovativni sustavi za integralno upravljanje prometom (SmartCity.Trans),

  • platforme za povezanu, energetski učinkovitu i dijeljenu urbanu mobilnost (SmartCity.Surinmo),

  • inovativni sustavi za upravljanjem kretanja u gradu (SmartCity.Living) i

  • platforme za energetski učinkovito upravljanje i monitoriranje pametnog grada uz pomoć računarstva, sa setom aplikacija – visoke razine sigurnosti podataka – namijenjenih građanima i poslovnim subjektim (SmartCity.MODESTY).

Realizirati 6 istraživačko-razvojnih projekata Centra kompetencija za unaprjeđenje kvalitete u brodograđevnoj industriji vrijednih 30 milijuna kuna:

  • optimizirati proces izvođenja radova antikorozivne zaštite primjenom premaza,

  • optimizirati tehnologije zavarivanja i ispitivanja u reparaturi plovnih objekata,

  • razviti nove generacije projekata trgovačkih brodova koji ispunjavaju uvjete za energetskom učinkovitošću nakon 2025. godine (NOVGEN),

  • projektirati specijalizirana ekološki prihvatljiva plovila,

  • sustav projektiranja suvremenih, sigurnosnih sustava na brodovima.

Ostvarenja iz proteklog četverogodišnjeg razdoblja:

U srpnju 2013. Grad je novim Pravilnikom smanjio početnu zakupninu u odnosu na dotad važeće cijene za gotovo 90% svih gradskih poslovnih prostora.

2015. godine Grad je izmjenom svoje Odluke smanjio visinu komunalnog doprinosa koji investitori plaćaju prilikom započinjanja gradnje proizvodnih, industrijskih i turističkih kapaciteta. Za investicije u proizvodne i industrijske kapacitete smanjen je obračun koeficijenta zone za 50%, u svim zonama, a kako bi se potaknula ulaganja u gradnju turističkih kapaciteta, posebice hotela, hostela i luka nautičkog turizma, smanjen je obračun koeficijenta zone za 40%.

Uslijed povećanja PDV-a, kao mjeru pomoći ugostiteljima Grad je smanjio porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića za 50%.

Posebna je pozornost posvećena izgradnji sustava potpore za razvoj poduzetništva i unaprjeđenje njegove konkurentnosti. Dodijeljeno je više od 800 subvencija od čega je mjere bespovratnog subvencioniranja iskoristilo 558 poduzetnika.

U poduzetničkim inkubatorima Riječke razvojne agencije Porin boravilo je 135 poduzetnika, a 85% inkubiranih poduzetnika nastavilo je raditi nakon izlaska iz Porina.

Agencija Porin, uz povoljne opće uvjete za poslovanje u inkubatoru, nudi i opremu visoke tehnološke razine (dva 3D printera, skener i CMC stroj). Novostvoreni tehnološki uvjeti i financijska podrška omogućili su poduzetnicima u Porinu izradu prototipa proizvoda (elektropunionice za automobile, elektrobicikla i elektroautomobila.)

U Porinu se provodi i edukacija o tehnološkim i poduzetničkim znanjima, s ciljem jačanja konkurentnosti kvalitativnim mjerama. Edukacija je osmišljena kao koncept cjeloživotnog učenja kako bi se postupno izmijenila percepcija o poduzetništvu. Za više od 2000 polaznika, korisnika inkubatora i timova iz Startup inkubatora za mlade te vanjskih, komercijalnih polaznika, organizirani su edukativni programi, radionice, seminari i konzultacije vezane za poduzetništvo.

Građevinski je uređen plato za nastavak izgradnje poduzetničke zone Bodulovo.

Osnovan je Savjet za konkurentnost sastavljen od predstavnika vodećih sektora riječkoga gospodarstva i menadžera izvozno orijentiranih tvrtki. U skladu sa svojim iskustvom članovi Savjeta mogu davati preporuke za jačanje gospodarske pozicije Urbane aglomeracije Rijeka.

Osnovan je Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Rijeci (UTT) koji u suradnji sa Znanstveno tehnološkim parkom ima vodeću ulogu u ispitivanju sveučilišnih i poduzetničkih kapaciteta za transfer tehnologija.

U okviru Programa podrške uredima za transfer tehnologije (UTT program), Ured za transfer tehnologije riječkog Sveučilišta prijavio je Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inovacije i investicije četiri projekta iz medicinskih znanosti vrijedna 170 tisuća eura. Svi projekti prošli su razinu provjere inovativnog koncepta i kroz program će se pokušati komercijalizirati.

U promoviranje područja Mlake kao znanstveno tehnološkog parka i nove poslovno-poduzetničke zone uključeni su Sveučilište u Rijeci i Znanstveno-tehnološki park StepRi te INA (koja je vlasnik zemljišta i objekata bivše Rafinerije na Mlaki). Analizirane su prostorne mogućnosti i razrađen je model zajedničke suradnje. Riječ je prostoru koji obuhvaća površinu od 8 hektara, na kojem bi usporedno funkcionirao znanstveno-tehnološki park te javni i kulturno-turistički sadržaji.

Grad Rijeka je osnovao dva Centra kompetencija za poticanje učinkovite suradnje privatnog, javnog i znanstveno-istraživačkog sektora u svrhu jačanja inovacijskog potencijala i konkurentnosti gospodarstva. To su CEKOM za unaprjeđenje kvalitete u brodograđevnoj industriji i CEKOM za pametne gradove.

Grad Rijeka osnovao je tvrtku Smart RI d.o.o. u svrhu upravljanja Centrom kompetencija za pametne gradove, odnosno upravljanja inovacijskim klasterom u svrhu povezivanja gospodarskih subjekata i istraživačkih institucija na projektima istraživanja i razvoja u pametnim gradovima. Partnere u Cekomu, uz Smart RI kao voditelja klastera, čine: 3tCable d.o.o. Opatija, Alarm automatika d.o.o. Rijeka, Combis d.o.o. Zagreb, Elektrokovina d.o.o. Zagreb, Energo d.o.o. Rijeka, Ericsson Nikola Tesla d.d. Zagreb, Exevio d.o.o. Rijeka, Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, IOLAP Inc. Frisco, Texas, Sjedinjene Američke Države, KD Vodovod i Kanalizacija d.o.o. Rijeka, Kreativni odjel d.o.o. Rijeka, Rijeka Promet d.d. Rijeka, Sense savjetovanje d.o.o. Zagreb, Smart Sense d.o.o. Zagreb, SmartIS d.o.o. Zagreb, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija i Energetski institut Hrvoje Požar Zagreb.

Grad Rijeka je osnovao trgovačko društvo u Rijeci pod tvrtkom CEKOM BRODOGRADNJA d.o.o. s temeljnom zadaćom obavljanja poslova poticanja inovativnosti i povezivanja s poslovnim sektorom i znanstveno – istraživačkim institucijama radi stvaranja inovativnih proizvoda, tehnologija i procesa u brodogradnji. Partnere uz CEKOM Brodogradnju kao voditelja klastera, čine: Adria Winch d.o.o., Brodogradilište Viktor Lenac d.d., Classis d.o.o., De naval d.o.o., Maris naval d.o.o. za usluge, Tekol Trogir d.o.o., Velivola d.o.o., Vertex b.s. d.o.o., Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu i Hrvatski registar brodova.

Kroz Start up inkubator za mlade u Ružićevoj do sada je prošlo 114 timova, odnosno više od 300 mladih ljudi, uključujući sedmu generaciju polaznika koja ga sada koristi. Danas na tržištu djeluje 15 gospodarskih subjekata baziranih na idejama koje su se razvijale u Start upu, a nizu ondje osmišljenih projekata dodijeljene su značajne nagrade, priznanja i investicije te se planira ili je već ostvarena njihova tržišna realizacija.

U sklopu projekta Razvoj istraživačke infrastrukture u Kampusu Sveučilišta u Rijeci, koji je u potpunosti financiran iz europskih fondova, nabavljeno je super računalo Bura vrijedno 44 milijuna kuna i opremljena su četiri centra s pripadajućim laboratorijima – Centar za visokopropusne tehnologije u biomedicini, Centar za mikro i nanoznanosti i tehnologije, Centar za napredno računanje i modeliranje te laboratoriji Građevinskog fakulteta.

U svim centrima s laboratorijima znanstvena oprema omogućava primjenu novih metodologija i tehnologija u interdisciplinarnim i multidisciplinarnim područjima znanosti i istraživanja, radi povećanja istraživačkih kapaciteta Sveučilišta.

Zabilježen je rast pokazatelja u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Sve veći broj poduzetnika u području projektiranja i bilježi povećanje prihoda, posebno u segmentu brodogradnje, arhitektonskih djelatnosti te znanstvenog istraživanja i razvoja.

Prosječna nezaposlenost u Rijeci je bitno smanjena, sa 9.691 iz 2013. godine na 6.082 u godini 2016. Pao je i prosječan broj nezaposlenih osoba mlađih od 29 godina sa 2.808 koliko ih je bilo 2013. na 1.483 u 2016 godini. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Rijeka, u ožujku 2017. zabilježeno je 5.024 nezaposlenih od čega 1.147 mlađih od 29 godina.

U razdoblju od dvije godine (2013. – 2015.) povećan je broj poduzetnika za 4%, a ukupni prihodi su u 2015. u odnosu na 2013. porasli za 11%. Najviše su porasli prihodi u sektoru građevine gdje je zabilježen rast od 70%, pa se nakon 2007. vraća iznad iznosa od milijarde kuna prihoda, dok je prerađivačka industrija rasla za 21%. Prihodi od izvoza su od 2013. do 2015. porasli za 18%. Smanjeni su gubitci poduzetnika u odnosu na 2013. za skoro 30%. I ostvareno je povećanje neto dobiti za više od 300%.

Mali poduzetnici dominiraju u strukturi riječkoga gospodarstva, kako brojem njih samih (99%), tako i brojem zaposlenih (53%). Uz to, mali riječki poduzetnici ostvaruju 43% ukupnih prihoda i imaju udio od 43% investicija u dugotrajnu imovinu, a na osnovu godišnje usporedbe posljednjeg izvještajnog razdoblja povećali su investicije za 27%, uz istodobno smanjenje financijskih rashoda za 11%.

Mjerila uspješnosti poslovanja poduzetnika – kao što su produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost – poduzetnike grada Rijeke stavljaju u vrh ili pri vrhu uspješnosti poslovanja. U produktivnosti je Rijeka na drugom mjestu, iza Zagreba, i ima ostvarenu neto dobit po zaposlenom 21.196 kuna (Zagreb je prvi sa 24.682 kn). Rijeku slijedi Zadar sa 7.862 kuna, a prosjek RH je 18.484,49 kuna. Po mjerilu ekonomičnosti i rentabilnosti Rijeka je u samom vrhu, čak i ispred Zagreba.

Velike i srednje riječke tvrtke dominiraju u izvozu. Brodogradilište 3. maj tržišno se orijentiralo na nove projekte, gradnju brodova više tehnološke razine. Luka Rijeka d.d. uspješno je završila dokapitalizaciju kojom je promijenjena vlasnička struktura i omogućen nov investicijski ciklus. Jadran galenski laboratorij je u srpnju 2015. otvorio novi kompleks Pharma Valley na Svilnom, na površini od 76.750 m2. Novi kompleks rezultat je investicije od 361 milijun kuna, s ciljem osiguravanja suvremenih uvjeta za proizvodnju i poslovanje na jednoj lokaciji.

U strukturi riječkog gospodarstva pet najvažnijih djelatnosti su: prerađivačka industrija, prijevoz i skladištenje, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, trgovina te građevinarstvo. Na temelju podataka iz godišnjih financijskih izvještaja FINA-e te su djelatnosti ostvarile udio od 85% prihoda u ukupnim prihodima. U navedenih pet djelatnosti zaposleno je 75,4% svih zaposlenih u gradu Rijeci, što govori o njihovoj važnosti u strukturi i perspektivi razvoja riječkoga gospodarstva. Broj zaposlenih bitno je porastao u svim djelatnostima.