Program


Strateški projekti razvoja

U veljači 2015. potpisan je ugovor za realizaciju glavnog plana razvoja riječkog prometnog pravca u vrijednosti 3,5 milijuna kuna, koji se s 85 posto sredstava financira iz fondova EU, a omogućio je izrađivanje dokumentacije za unaprjeđenje povezanosti različitih prometnih sustava na riječkom području.

Potpisom ugovora o spajanju riječkog brodogradilišta 3. maj i pulskog Uljanika 2013. godine ostvaren je jedinstven slučaj da se tijekom privatizacijskog procesa spajaju dva brodogradilišta, što je rezultiralo konsolidacijom, konkurentnošću i profitabilnošću brodogradnje u Rijeci. Ujedno je time osiguran kontinuitet brodograđevne industrije kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana u Rijeci.

Također, 2013. u rad je pušteno novo pristanište kontejnerskog terminala na Brajdici u riječkoj luci, kojim upravlja tvrtka Adriatic Gate Container Terminal. Projekt vrijedan više od 30 milijuna eura financirala je Svjetska banka za obnovu i razvoj kao dio pomorske komponente Rijeka Gateway projekta Lučke uprave Rijeka. Na kontejnerski terminal na Brajdici dopremljena je oprema za pretovar kontejnera vrijedna 23 milijuna eura koja riječkoj luci omogućava da postane jedna od najkonkurentnijih na Jadranu.

Godine 2015. potpisan je Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za razvoj multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata. Sporazum je sklopljen između Izvršne agencije za inovaciju i mreže (INEA), temeljem ovlasti dobivene od Europske komisije, te Lučke uprave Rijeka i HŽ Infrastrukture. U okviru projekta, vrijednog 35,6 milijuna eura, provest će se rekonstrukcija željezničkog kolodvora Brajdica te će se izgraditi intermodalni kontejnerski terminal Brajdica što će znantno će utjecati na postojeći kapacitet kolodvora i osigurati tehničke zahtjeve za konvencionalni željeznički sustav transeuropske željezničke mreže.

Luka Rijeka završila je 2015. sve pripreme, uključivo i dokapitalizaciju tvrtke, što je omogućilo početak gradnje poslovno-logističke zone na škrljevu, novog lučkog pozadinskog terminala. Riječ je o najvećoj investiciji Luke Rijeka u posljednjih 40 godina. U srpnju 2016. potpisan je ugovor o građenju vrijedan 273,5 milijuna kuna. Radovi se odvijaju u tri faze, uz ugovoreni rok do kraja 2017. godine.

Vlada RH je 2013. godine Zapadni lučki terminal proglasila Strateškim projektom Republike Hrvatske. Gradnja Terminala predviđena je u dvije faze – u prvoj, koja je u tijeku, gradi se pristanište dužine 400 m, a druga faza predviđa produženje Terminala do ukupne dužine pristaništa od 680 m, čime bi se ostvario kapacitet od 500.000 TEU godišnje.

Za daljnji razvoj riječke luke izuzetno je značajno razvijati nove pozadinske terminale , a jedna od mogućih lokacija je i zona Miklavija u Općini Matulji. Nakon što je Općina Matulji u suradnji sa RH riješila imovinsko-pravni status zemljišta, treba definirati model upravljanja i daljnjeg razvoja projekta.

Grad Rijeka tijekom 2015. godine završio je imovinsko-pravnu pripremu za cestu D403. Prema najavama iz Hrvatskih cesta, slijedi razrada projektne dokumentacije i prijava projekta za sufinanciranje u okviru instrumenta za povezivanje Europe – sektor prometa (Connecting Europe Facility- CEF). Radovi na izgradnji ceste trebali bi početi u roku od godinu i pol dana, a cesta D403 trebala bi biti završena početkom 2021. godine.

U suradnji s Hrvatskim željeznicama Grad Rijeka je tijekom 2014. i 2015. godine radio na projektiranju i izradi potrebnih studija za korištenje EU-sredstava za dvotračnu prugu od Delnica do šapjana. Naglasak je bio na dionici koja će prolaziti kroz Rijeku. U studenom 2015. godine Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Projekt je s 85% (8,5 milijuna eura) sufinanciran iz CEF-a, a cilj mu je otklanjanje postojećeg tzv. uskog grla na području riječkoga čvorišta. Grad će djelomično sudjelovati u pokriću ukupnih troškova projekta.

Sukladno svojem vlasničkom udjelu (10%), Grad Rijeka je sudjelovao u modernizaciji Zračne luke Rijeka. U 2015. godini uspješno je završio proces restrukturiranja trgovačkog društva, a to je ujedno i prva godina da zračna luka Rijeka nije koristila državne subvencije. Grad Rijeka je putem modela zajedničkog oglašavanja u suradnji s PGŽ, TZ Kvarnera i TZ Grada Rijeke sudjelovao u povećanju broja zračnih linija/kompanija, a time utjecao i na porast prometa. Grad je inicirao i sudjelovao u akciji oplemenjivanja prostora na Zračnoj luci Rijeka putem umjetničkih instalacija koje je osmislio i realizirao Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka.

Jačanje klastera u logistici i pomorstvu utječe na stvaranje novih radnih mjesta na Riječkom prometnom pravcu. Tijekom 2013. godine osnovan je Pomorski klaster MarC (Maritime Cluster) koji ima ima 29 članova, među kojima je i Grad Rijeka. MarC je uspostavio suradnju s dva europska klastera: talijanskim DITENAVE i francuskim PoleMER. Osim neposredne poslovne i znanstvene suradnje, otvorene su mogućnosti zajedničkog nastupa prema EU-fondovima. 2015. godine U Rijeci je osnovan Klaster intermodalnog prijevoza Rijeka (KIP), kao udruga za promicanje međuobalnog prometnog povezivanja s ciljem promocije i razvoja tog vida prijevoza. KIP je iznimno aktivan na prijavama za EU-projekte.

Zahvaljujući zajedničkim naporima Grada Rijeke i Lučke uprave, 2013. godine raspisan je međunarodni Natječaj za izradu idejnog urbanističkog rješenja za uređenje područja Delte i luke Baroš. Od 56 idejnih rješenja tri su rada odabrana kao jednakovrijedni scenariji razvoja novog riječkog waterfronta tj. morskog lica grada te su uzeti kao osnova za daljnju promociju, prezentaciju i razradu ovoga projekta. Grad Rijeka je tijekom 2015. godine proveo potrebne pripreme za premještanje i modernizaciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa sadašnje lokacije na južnoj Delti na novu lokaciju na sjevernom dijelu Delte, a sve s ciljem oslobađanja prostora za razvoj područja Delte. Za navedeni projekt osigurana su europska sredstva, čemu je prethodila izrada obimne dokumentacije. Grad će nadalje u suradnji s Vladom RH i Lučkom upravom Rijeka raditi na ubrzavanju aktivnosti oko razvoja lokacija Delta i Porto Baroš.

Za izgradnju nove Sveučilišne bolnice Grad Rijeka je proveo sve pripremne aktivnosti u svojoj nadležnosti. U projekt Sveučilišne bolnice kroz vrijednost zemljišta, imovinsko-pravnu pripremu, kao i odricanje od komunalnog doprinosa, Grad Rijeka je do kraja 2016. godine uložio oko 45 milijuna kuna. Na lokalitetu Sušak započela je u rujnu 2016. prva faza izgradnje nove Sveučilišne bolnice čiju izgradnju će Grad i dalje pratiti osiguranje potrebne komunalne infrastrukture.

Kao prva u Hrvatskoj, ustrojena je Urbana aglomeracija Rijeka koju uz Grad Rijeku čine i gradovi Kastav, Kraljevica te Opatija i općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga te Viškovo. Urbana aglomeracija je formirana s ciljem učinkovitijeg planiranja, usklađivanja i provedbe politike regionalnog razvoja. Za razvojne projekte Urbane aglomeracije Rijeka osigurano je 49 milijuna eura.