Program


Europska prijestolnica kulture

Kandidatura Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture 2020. i osvajanje te prestižne titule otvorili su Rijeci mogućnosti za značajan iskorak u daljnjem razvoju. Ostvareno je tako jedno od najvažnijih strateških opredjeljenja razvoja Grada Rijeke 2013.- 2020. vezanih za urbanu regeneraciju grada, koja podrazumijeva strukturne promjene i završetak tranzicije iz postindustrijskog u grad novih tehnologija i novih investicija. Kontinuirani rad na projektu Europske prijestolnice kulture dugoročno definira kulturni identitet grada, europsku dimenziju u kulturnoj ponudi i kroz kulturu podiže međunarodnu vidljivost Grada Rijeke.

Projekt Europske prijestolnice kulture Rijeci donosi obnovu niza objekata industrijske baštine koji će predstavljati infrastrukturnu izgradnju u području kulture, ali će utjecati na puno više područja života i omogućiti novu energiju rasta, od turizma, preko novog poduzetništva i zapošljavanja sve do građanskih inicijativa u razvoju grada. Stoga se preuzimanje odgovornosti za realizaciju projekta tiče sljedećih obaveza:

  • Obnoviti brod Galeb u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o vremenu kojeg brod i danas simbolizira i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije već bitno šire, ali i priču o povijesti pomorstva. Uz muzejski postav, Galeb će imati i smještajni i ugostiteljski dio.

  • Dovršiti uređenje H-objekta kompleksa Benčić i preseliti Muzej moderne i suvremene umjetnosti u ovaj prostor, uz organizaciju atraktivnih izložbi i programa u suradnji kulturnih ustanova Grada.

  • Urediti Gradsku knjižnicu u T-objektu kompleksa Benčić uz smještaj odjela publicistike, znanosti, književnosti, narodne čitaonice, odjela periodike te službe općih poslova, nabave i obrade, matične službe, službe za odnose s javnošću i programa.

  • Urediti Palaču šećerane u kompleksu Benčić i smjestiti Muzej Grada u te prostore sa stalnim postavom te organizacijom periodičkih izložbi.

  • Urediti Ciglenu zgradu kompleksa Benčić u prostor Dječje kuće sa sadržajima koji objedinjuju suradnju Art kina, Gradskog kazališta lutaka i Gradske knjižnice, a namijenjeni su razvoju kreativnosti djece i mladih.

  • Urediti prostor Ri Hub (ex. Bernardi) za smještaj Agencije za provođenje projekta Europske prijestolnice kulture u taj prostor, uz organizaciju programa koji u cilju imaju cjelovit sustav jačanja zajednice građana.

Osim izgradnje i uređenja objekata, projekt Europske prijestolnice kulture postavlja i obavezu Realizacije programa iz prijavne knjige Rijeke kojim je dobivena titula Europske prijestolnice kulture 2020. Program pod nazivom Luka različitosti obuhvaća tri programske teme: Rad, Voda i Migracije, a u okviru tih tema predviđeno je sedam programskih pravaca:

  • 27 susjedstva: Cilj 27 susjedstava jest osnaživanje lokalnih zajednica kroz jačanje ljudskih potencijala, razvijanje međuljudskih odnosa, organiziranje kulturnih aktivnosti i povećanje kulturnih sadržaja. U 27 susjedstava ravnomjerno će se uključiti sva područja Primorsko-goranske županije; otoci, obala, zaleđe, gorje te grad Rijeka.

  • Ciglena kuća: Programski pravac u vezi s Ciglenom kućom je odgovor na ograničenu kulturnu ponudu prilagođenu djeci i mladima, na problem slobodnog vremena koje su mladima okupirale globalne kompanije radi svojeg profita te na suvremenu društvenu otuđenost. Ciglena kuća ugrađuje kreativnost u slobodno vrijeme mladih, a dugoročno gradi temelje za sadržajniji život u odrasloj dobi.

  • Doba moći: Programska linija Doba moći istražuje svijet totalitarnih režima. Mnoge aktivnosti vezane uz Doba moći održavaju se u i oko lokalnih memorijalnih obilježja – različitih građevina (Guvernerova (D’Anunnzijeva) palača), spomen područja (Goli otok, kamp Kampor na Rabu), muzeja (Lipa), spomenika (Spomenik pobjede, Podhum), vojnih kompleksa (Sv. Katarina, bivše vojarne dobrovoljaca iz španjolskog građanskog rata, sada Sveučilišni kampus), slavnih ostataka povijesti (Titov brod Galeb) i izgubljenih mjesta koja je službena povijest zaboravila.

  • Lungomare: Projekt ocrtava virtualni put koji slijedi tragove života uz Jadransko more i predstavlja seriju od 15 posebno dizajniranih instalacija postavljenu diljem grada i regije. Instalacije su povezane lokalnim prijevozom, uključujući brodske linije prema nekim otocima. Sinergija muzeja i suradnja sa slobodnim umjetnicima i turističkim zajednicama u ovom programskom pravcu obogatit će ponudu kulturnog turizma.

  • Dopolavoro: Rijeka je radnički grad. Dopolovaro podrazumijeva osmišljeno slobodno vrijeme nakon rada, ali i post-radničku Europu.

  • Kuhinja: Zamišljeno mjesto dijaloga između onih koji su doputovali k nama i onih koji su otputovali. Naziv Kuhinja simbolizira središnje mjesto svakoga doma gdje se razmjenjuju recepti, razvijaju okusi i na kojem je moguća iskrena razmjena. Hrana je bitan instrument kulture, početak dijeljenja. Osoblje projekta i jelovnik odraz su riječke raznolikosti. Kuhinja postaje otvorena radionica za razmjenu ideja, navika, predrasuda.

  • Slano i slatko: Program obnavlja urbane prostore na izdisaju u samome srcu grada. Prati slatkovodni tok uz obale Rječine kroz grad sve do slane luke. Više projekata očuvat će sjećanje na izgubljeni prostor, ali i potaknuti moderno urbanističko planiranje.

Temeljna značajka programa Europske prijestolnice kulture jest da kultura nije ograničena na umjetničku i kulturnu sferu u tradicionalnom smislu, već je postavljena u središte dugoročnog održivog urbanog razvoja: kulturnog, gospodarskog, socijalnog, ekološkog i turističkog. Razvoj kulture kroz javno-privatna partnerstva te suradnju kulturnog i komercijalnog sektora jedan je od načina na koji će Rijeka ući u regeneraciju grada u sklopu projekta EPK.

Ostvarenje projekta Europske prijestolnice kulture, osim kvalitetno osmišljenih kulturnih i umjetničkih programa kojima se jača kulturna scena grada, potiče izgradnju ljudskih kapaciteta i jača građansku inicijativa te omogućava otvaranje novih radnih mjesta u kulturnoj industriji i specifičnom poduzetništvu.

Rijeka je 2015. godine, po dobivanju titule Europske prijestolnice kulture Rijeka, postala član mreže EPK gradova čime joj je omogućena suradnja s međunarodnim partnerima, srodnim organizacijama i projektima.

U cilju izgradnje infrastrukturnih objekata kulture, od ljeta 2016. godine traju radovi na sanaciji i uređenju 1.500 m2 tzv. H bloka u kompleksu Benčić u koji će se preseliti MMSU. Riječ je o višemilijunskoj investiciji koja će se osigurati iz proračuna Grada Rijeke i sredstava spomeničke rente. Sama adaptacija dijela prizemlja i prvog kata završava u svibnju 2017. godine.

Za rekonstrukciju Palače šećerane koja postaje Muzej grada Rijeke i prenamjenu broda Galeb u gradski muzej s pratećim ugostiteljskim i komercijalnim sadržajima potrebno je ukupno 80.891.608 kuna. Projekt je prijavljen kao integrirani program turističke valorizacije reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine i Gradu Rijeci je za njega odobreno 68.891.606,18 kuna, odnosno 85% maksimalnog iznosa bespovratnih sredstava iz europskih fondova. Preostalih 12 milijuna kuna podmirit će se iz Proračuna Grada.

Radovi na rekonstrukciji ciglene kuće za smještaj Dječje kuće, ustanove koja će djeci, na njima prilagođen način, nuditi raznovrsne kulturne sadržaje, i rekonstrukciji T-objekta u Benčiću za smještaj Gradske knjižnice, procijenjeni su na 125 milijuna kuna. Korištenjem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) Urbane aglomeracije Rijeka ovi će se projekti također sufinancirati europskim sredstvima u iznosu od oko 62 milijuna kuna.

S ciljem efikasnog provođenja projekta EPK u svibnju 2016. godine osnovano je Trgovačko društvo Rijeka 2020. U ovom trgovačkom društvu Grad Rijeka ima 72% udjela, a Primorsko-goranska županija 28% udjela. Kao multifunkcionalni radni prostor namijenjen aktivnostima TD Rijeka 2020. i građanima uredit će se prostor RiHuba u prostoru bivšeg Bernardija u Grohovčevoj ulici, za što će se sredstva osigurati iz gradskog proračuna.